CEFTA 2006 danas

Industrija

Od stupanja na snagu CEFTA 2006 Crna Gora, BiH, Srbija, Hrvatska i Albanija primjenjuju bestarifni režim za sve industrijske proizvode sa porijeklom iz zemalja potpisnica, dok su Republika Makedonija, Republika Moldavija i UNMIK/Kosovo, za dio proizvoda koji nisu liberalizovani na dan stupanja na snagu sporazuma, postepeno smanjivanje i ukinule uvozne carine u tranzicionom periodu, do 31. decembra 2008. godine. Nakon tog datuma trgovina industrijskim proizvodima je potpuno liberalizovana, odnosno carinska stopa iznosi nula na sve idustrijske proizvode sa porijeklom zemalja potpisnica.

Poljoprivreda

Crna Gora, od potpisivanja CEFTA 2006, ima slobodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i UNMIK/Kosovom, dok se trgovina između Crne Gore i Abanije, Hrvatske i Moldavije odvijala pod izvjesnim stepenom zaštite. Carinske stope su se primjenjivale na određeni broj proizvoda prilikom uvoza, odnosno izvoza u Albaniju i Hrvatsku, dok su preferencijalne stope u okviru kvota, za određene proizvode, dogovorene sa Albanijom, Hrvatskom i Moldavijom. Dalja liberalizacija poljoprivrednog sektora predstavljala je jedan od glavnih strateških ciljeva CEFTA 2006 sporazuma, pa su u skladu sa tim u 2009. godini održane dvije runde pregovora. Tokom pregovora usaglašen je visok nivo liberalizacije između CEFTA 2006 potpisnica. Crna Gora je dogovorila punu liberalizaciju sa Republikom Albanijom i Moldavijom, dok je sa Republikom Hrvatskom dogovorena asimetrična liberalizacija po kojoj je uvoz proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku potpuno liberalizovan, dok će se uvoz robe iz Hrvatske u Crnu Goru postepeno liberalizovati do nivoa koji je postignut u pregovorima sa Evropskom unijom (SAA) za jedan broj osjetljivih proizvoda. To znači da će se prilikom uvoza piletine, mlijeka, jogurta, sira, krompira, paradajza, grožđa, breskvi, lubenica, kivija, suhomesnatih proizvoda, vode, piva i duvana plaćati carina, čime će se djelimično zaštititi domaća proizvodnja, dok je za ostale proizvode dogovorena puna liberalizacija.

Od 01. jula 2011. godine na snazi je bila privremena primjena dogovorene liberalizacije sa Hrvatskom. Crnogorskim proizvođačima je ovim data mogućnost da iskoriste prednosti dogovorene liberalizacije u okviru CEFTA 2006 sporazuma, prije stupanja na snagu Dodatnog protokola za sve potpisnice.

Dodatni protokol je potpisan u Briselu, 11. februara 2011. godine, a instrumente ratifikacije Depozitaru su najprije dostavili Republika Albanija, Republika Hrvatska i Makedonija, te je Dodatni protokol, za ove zemlje, stupio na snagu 13. novembra 2011. godine. Za Srbiju je Dodatni protokol stupio na snagu 15. decembra 2011. godine, a za Crnu Goru 6. januara 2012. godine. Od tog dana počela je primjena dogovorene liberalizacija sa Albanijom i nastavak primjene dogovorene liberalizacije sa Hrvatskom. Dogovorena liberalizacija sa Moldavijom primjenjuje se od 13. januara 2012. godine, stupanjem na snagu Dodatnog protokola u Moldaviji.     


Nove oblasti -trgovina uslugama, javne nabavke, prava intelektualne svojine

Za potrebe ovog Sporazuma, trgovina uslugama se definiše kao u GATS-u , odnosno kao pružanje usluge:
(a)    sa teritorije jedne potpisnice na teritriju neke druge potpisnice;
(b)    na teritoriji jedne potpisnice korisniku usluga bilo koje druge potpisnice;
(c)    putem komercijalnog prisustva subjekata jedne potpisnice koji pružaju usluge na teritoriji neke druge potpisnice;
(d)    od strane fizičkih lica jedne potpisnice, prisutnih na teritoriji neke druge potpisnice.

Ukratko, glavni ciljevi za svaku temu su:

Usluge: postepeno razvijanje i širenje saradnje sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog otvaranja tržišta usluga, u kontekstu evropskih integracija i uzimajući u obzir relevantne odredbe GATS-a i obaveze koje su Strane – članice STO preuzele u okviru GATS-a.

Investicije: obezbjeđivanje stabilnog i pravičnog tretmana investitora i komplementiranje dobiti od trgovinske liberalizacije sa investicionim mogućnostima.

Javne nabavke:  od 1. maja 2010. godine Strane su otvorile svoja tržišta javnih nabavki, tako da roba, usluge i dobavljači iz drugih Strana, u odnosu na sve relevantne zakone, propise, procedure i prakse, imaju tretman ne manje povoljan od tretmana koji imaju domaća roba, usluge i dobavljači.

Strane su posebno osigurale da njihova tijela:

a.    jednog lokalnog dobavljača ne tretiraju manje povoljno od drugog lokalnog dobavljača na osnovu stepena inostrane povezanosti ili vlasništva osobe iz druge Strane,  
b.    neće imati diskriminatorni tretman prema lokalnom dobavljaču na osnovu toga što roba ili usluge koje taj dobavljač nudi za određenu nabavku čine roba ili usluge druge Strane.

Zaštita intelektualne svojine: pružiti i osigurati adekvatnu i djelotvoru zaštitu prava intelektualne svojine u skladu sa međunarodnim standardima, posebno sa TRIPS-om , uključujući djelotvorne mehanizme sprovođenja tih prava predviđenih međunarodnim konvencijama i ugovorima.

Strane će nastaviti da obezbjeđuju adekvatno i djelotvorno sprovođenje obaveza koje proizilaze iz potpisanih konvencija.

Strane koje još nisu potpisnice konvencija koje se odnose na prava intelekualne svojine pristupiće im i preduzeti sve neophodne mjere sa ciljem adekvatnog i djelotvornog sprovođenja obaveza koje iz njih proizilaze najkasnije do 1. maja 2014. godine.