Osnovne informacije

Proces liberаlizаcije trgovine u Jugoistočnoj Evropi zаpočeo je 2001. godine potpisivаnjem  Memorаndumа o liberаlizаciji i olаkšicаmа u trgovini, pod okriljem Pаktа zа stаbilnost jugoistočne Evrope . Time je otvoren proces pregovorа koji su vodili zаključivаnju mreže od 32 sporаzumа o međusobnoj liberаlizаciji trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodimа kojа je uspostvljenа između Albаnije, Bosne i Hercegovine, Bugаrske, Hrvаtske, Mаkedonije, Moldаvije, Rumunije, Srbije i Crne Gore. Na osnovu kontinuirane analize implementacije potpisanih bilateralnih sporazuma, zaključeno je da je bilateralni pristup problematičan, bez obzira na sličnost osnovnih odredaba. Sporazumima je bila uspostavljena različita šema liberalizacije i definisano da će do kraja prelaznog perioda uvozne carine i dažbine sa istim dejstvom biti ukinute za 90% vrijednosti trgovine. U oblasti industrijskih proizvoda to je u značajnoj mjeri ostvareno. Istovremeno, ovi ciljevi liberalizacije nisu ispoštovani u oblasti poljoprivrede, zbog jake zaštite i obuhvata malog broja tarifnih stavova. Bilateralni sporazumi sadržavali su različite liste zaštićenih proizvoda, čime su, uz izostanak mehanizma za usaglašavanje i konačno smanjenje te liste, bili ograničenje za nastavak liberalizacije trgovine.

Potreba za pregovaranjem jedinstvenog multilateralnog sporazuma bila je očekivani slijed već postignute liberalizacije. CEFTA  2006 je potpisаn 19. decembrа  2006. godine. U Albаniji, Crnoj Gori, Mаkedoniji, Moldаviji i UNMIK/Kosovu, Sporаzum je stupio nа snаgu 26. julа 2007. godine, Hrvаtskoj  22. аvgustа, Srbiji 24. oktobrа  i BiH 22. novembаra 2007. godine.

CEFTA 2006 za razliku od osnovnog CEFTA  ugovora iz 1992. godine, u potpunosti je usklađen sa odredbama STO-a čime se željelo uticati na zemlje koje još nisu članice te organizacije da što prije prilagode svoje trgovinske sisteme globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredaba o slobodnoj trgovini, tekst pokriva i tematiku vezanu za jačanje saradnje na području trgovine uslugama, podsticanja i zaštite ulaganja, te savremene odredbe o zaštiti konkurencije i pravima intelektualne svojine. Važna novost CEFTA 2006 je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova koji uključuje i arbitražu. Takođe, osnovan je Sekretarijat, administrativno tijelo sa sjedištem u Briselu koje Zajedničkom komitetu pruža stručnu i tehničku pomoć u sprovođenju Sporazuma.

Kada je u pitanju organizacija CEFTA, od samog početka pozitivno je gledano na njenu vrlo jednostavnu organizacionu strukturu koja potpisnicama omogućava međusobnu saradnju u implementaciji međunarodnih standarda i uključivanju u međunarodne trgovinske tokove. Uspješnim se pokazalo i to što nema institucije i sjedište, a najveće tijelo je „Zajednički komitet”, kojeg čine ministri zaduženi za trgovinu. S ciljem pružanja podrške u radu zajedničkom komitetu, osnovana su tri podkomiteta (Podkomitet za poljoprivredu, sanitarne i fitosanitarne mjere, Podkomitet za carine i pravila o porijeklu, i Podkomitet za netarifne barijere tgovini i tehničke batijere trgovini) i dvije radne grupe (Radna grupa za usluge i Radna grupa za tehničke barijere trgovini). Oslanjanje na sopstvene snage i klasičnu formu međudržavne saradnje, bez primjesa „nadnacionalnosti”, pokazalo se uspješnim u pripremi za punopravno članstvo u EU. Potpisnice CEFTA 2006 dogovorile su se da upravljanje Sporazumom organizuju kroz sistem rotacije u predsjedavanju po abecednom redu, na period od jedne godine. Predsjedavajuća zemlja u tom periodu predsjedava Sporazumom i Podkomitetom za poljoprivredu, i zadužena je za pokretanje i organizaciju svih sastanaka.

Pregled teksta CEFTA 2006

Tekst CEFTA 2006 podijeljen je u sedam glava, koje su koncipirane po oblastima. Osnove za tekst ovog Sporazuma bile su originalni CEFTA tekst, Sporazumi zemalja regiona o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i STO sporazumi.

Glava I pod nazivom „Opšte obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama“, definiše industrijske proizvode i pitanja carinskih dažbina na uvoz i izvoz i dažbina sa jednakim dejstvom, kao i kvantitativna ograničenja. Precizirano je da nove carinske dažbine na uvoz i izvoz, ili naplate čije je dejstvo jednako carinskim dažbinama i drugim uvoznim ili izvoznim dažbinama fiskalne prirode, neće biti uvođene od dana stupanja Sporazuma na snagu, kao i da će sva važeća postojeća kvantitativna ograničenja biti ukinuta, te da se neće uvoditi nova.

Glava II utvrđuje industrijske proizvode (proizvodi u glavama od 25. do 97. kombinovane nomenklature, izuzimajući proizvode navedene u Aneksu 1. ovog Ugovora)  i njihov obim, carinske dažbine na uvoz i naplate sa jednakim efektom. Ugovorom je predviđeno ukidanje svih uvoznih carina i dažbina s jednakim efektom u trgovinskoj razmjeni između strana potpisnica danom stupanja na snagu ovog Ugovora, na sve industrijske proizvode osim onih navedenih u Aneksu 2. Na prizvode iz Aneksa 2, carine i ostale dažbine će se postupno snižavati i ukinuti nakon prelaznog perioda koji se završava 31. decembra 2008. godine.

Glava III je posvećena poljoprivrednim proizvodima i definiše carinske dažbine na uvoz i izvoz i dažbine sa jednakim efektom, kvantitativna ograničenja na izvoz i uvoz i mjere sa jednakim dejstvom, pitanja koncesija i poljoprivredne politike, kao i sanitarne i fitosanitarne mjere. Sporazum precizira da nikakva nova opterećenja na uvoz ili izvoz poljoprivrednih proizvoda neće biti uvođena, uključujući i kvantitativna ograničenja. Regulisanje sanitarnih i fitosanitarnih mjera bazira se na STO Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.

Glava IV obrađuje tehničke prepreke u trgovini, koje se odnose na tehničke propise, standarde i postupke vezano za ocjenu usklađenosti, kao i odgovarajuće mjere. Stavovi sadržani u Sporazumu u potpunosti su usaglašeni sa STO Sporazumom o tehničkim preprekama u trgovini.

Glava V sadrži opšte odredbe. U okviru ove glave, definisana su operativna pravila - pravila o porijeklu i saradnja na polju carinske uprave, pravila domaćeg oporezivanja i izuzeci koji se preduzimaju u pogledu bezbjednosti. Definisana su, takođe, pravila konkurencije - državnih monopola, pravila konkurencije među preduzećima i državne pomoći, kao i pravila o zaštiti kontigenata - damping i opšte zaštitne mjere. U ovoj glavi je utvrđeno da svaka strana, kada se određeni proizvod uvozi u toliko povećanim količinama i pod takvim uslovima da to nanosi ili prijeti nanošenjem štete, poremećaja u zemlji uvoznici, može preduzeti odgovarajuće bilateralne zaštitne mjere prema drugoj strani ovog Ugovora pod uslovima i u skladu s odgovarajućim odredbama utvrđenim u članu 24.

Glava VI nosi naziv „Nova trgovinska pitanja” i novina je u odnosu na originalni CEFTA tekst. U glavi su obrađene usluge, ulaganja, vladine nabavke i zaštita prava intelektualne svojine. Na ovaj način pravno su regulisane potpuno nove oblasti, čime je CEFTA tekst znatno osavremenjen. Potpisnice će postepeno razvijati i proširivati svoju saradnju sa ciljem ostvarivanja postupne liberalizacije i međusobnog otvaranja svojih tržišta usluga, promovisaće razvoj međusobne elektronske trgovine.

Strane su stupanjem na snagu ovog ugovora potvrdile svoja prava i obaveze koje su prethodno definisale bilateralnim ugovorima o ulaganjima navedenim u Aneksu 6 ovog Ugovora. Ovim su se potpisnice obavezale da će promovisati ulaganja koja na njenoj teritoriji čine ulagači iz drugih strana i takva ulaganja prihvatiti u skladu sa vlastitim zakonima i propisima.

Ugovor se odnosi na sve zakone, propise, postupke i praksu koji se tiču bilo kakve nabavke od strane tijela srednjeg ili nižeg nivoa vlasti ili drugih odgovarajućih tijela. Sve strane će datumom stupanja na snagu Sporazuma osigurati transparentan i prihvatljiv način odvijanja javnih nabavki, jednako postupanje prema svim dobavljačima drugih strana. Takođe, je propisana obaveza da od 1. maja 2010. godine strane osiguraju postupno i efikasno otvaranje tržišta javnih nabavki na način da i robe, usluge i dobavljači iz drugih strana imaju tretman koji nije manje povoljan od onoga koji je omogućen domaćim.

Glava VII se odnosi na propise o sprovođenju sporazuma, pri čemu su definisana pitanja arbitraže, rada Zajedničkog komiteta, procedura i transparentnosti, kao i pitanja važenja, trajanja i odustajanja od Sporazuma.

Sastavni dio Sporazuma su i sljedeći aneksi:

Aneks 1: Poljoprivredni proizvodi (odnosi se samo na pozicije iz glava 25-97);
Aneks 2: Lista industrijskih proizvoda koji nisu liberalizovani danom stupanja Sporazuma na snagu (RCG nema proizvoda na toj listi jer se 1. januara 2007. godine završava tranzicioni period za potpunu liberalizaciju prema važećim bilateralnim sporazumima );
Aneks 3: Poljoprivredne koncesije
Aneks 4: Pravila o porijeklu;
Aneks 5: Metoda administrativne saradnje u carinskim pitanjima;
Aneks 6: Bilateralni sporazumi o investicijama (zaključeni od strane SCG/SRJ/SFRJ – RCG ih je preuzela Deklaracijom o nezavisnosti);
Aneks7: Sporazumi i konvencije u oblasti zaštite prava intelektualne svojine (zaključeni od strane SCG/SRJ/SFRJ – RCG ih je preuzela Deklaracijom o nezavisnosti);
Aneks 8: Imenovanje medijatora;
Aneks 9: Konstituisanje i funkcije Arbitražnog  suda.

ZAKON O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI
2012-01-27  1.63 MB  409