Intervju Predsjednika PKCG Pobjedi

  Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković dao je intervju Pobjedi 10. Januara 2010. Godine.

- Krajnje je vrijeme da u Crnoj Gori počne proces grin fild investicija ili novih ulaganja, prvenstveno u proizvodnju. Dobijanje finalnog proizvoda, zasnovanog na korišćenju domaće sirovine treba da bude ključni cilj - kaže za „Pobjedu” predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.
- Možda izgleda pretenciozno razmišljati o ovim investicijama u uslovima krize, ali smatram da je upravo ovo vrijeme pravo. Jedan dio privrede će neminovno pokleknuti pod teretom nagomilanih problema, jedan broj ljudi će ostati bez posla, a banke će morati da otpočnu sa kreditiranjem, kako bi pokrenule umrtvljeni, što znači i najskuplji novac, koji leži na njihovim računima. Uz adekvatnu državnu podršku investicijama i razvoju i uz spremnost da se uđe u projektno finansiranje, stvorićemo predispozicije za početak ovog procesa - ocjenjuje Mijušković.
Naš sagovornik smatra da je nužno realno procijeniti i do kraja transparentno odvojiti zdravi i perspektivni dio privrede od onih kompanija koje bi, i da nije krize, bile u problemima. Odlaganje samo dodatno otežava već i onako složenu situaciju u privredi, jer ova godina, u ekonomskom i socijalnom pogledu, neće biti lakša već, moguće je, teža od prethodne. To se vidi po nizu negativnih trendova iz prošle i daljem usložnjavanju situacije u privredi, podacima iz platnog prometa, stepenu interne zaduženosti i nemogućnosti ili nedovoljne zainteresovanosti bankarskog sektora da izađe u susret rastućim potrebama crnogorske privrede.
- Da li se može govoriti o pokretanju pozitivnih trendova u nekom dijelu naredne godine zavisi od prioriteta u sprovođenju mjera ekonomske politike, prije svega Vlade, ali i svih učesnika u procesu stvaranja ekonomskog ambijenta. U ovom trenutku ne vidim ni jedan postojeći mehanizam koji je u stanju da prevaziđe nagomilane probleme u roku koji nameće ubrzana spirala urušavanja ekonomskog sistema Crne Gore. Na kratak rok, jako su male realne mogućnosti da se preokrenu trendovi i ostvari makar minimalan rast privrede u ovoj godini. One, uglavnom, zavise od kretanja u svjetskoj ekonomiji i uticaja na prerađivačke kapacitete koji utiču na cijene metala, rezultate naredne turističke sezone i započinjanje i dinamiku najavljenih infrastrukturnih projekata - kaže Mijušković.
- Vlada je, s pravom, posvetila posebnu pažnju velikim sistemima iz oblasti metalne industrije, koji zbog multiplikativnog efekta imaju značajnu dodatnu težinu. Ostali ekonomski subjekti su prepušteni tržišnim uslovima i nalaze se u nezavidnom položaju. Najviše je ugroženo građevinarstvo, koje je i najviše zaduženo, ali i ostali koji su bili usko povezani i naslonjeni na izuzetno visok rast građevinskih radova, potom trgovina trajnim potrošnim dobrima, saobraćaj i usluge - ocjenjuje predsjednik Privredne komore.
Odgovarajući na pitanje koliko je za brigu drastični pad industrijske proizvodnje - blizu 31, ili vađenja rude i kamena - 64 odsto, Mijušković kaže da je veći problem to što dugoročnije i šire posmatrano, ona ima mali udio u BDP-u. Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a za 2008. godinu, u strukturi bruto domaćeg proizvoda prednjače usluge sa 54,6 odsto, potom porezi minus subvencije, a industrija sa svega 10,8 odsto, poljoprivreda 7, i građevinarstvo sa 6,5 odsto.
- Nije, dakle, problem samo u tome što je industrijska proizvodnja u padu, na što se nije mnogo moglo ni uticati, jer je diktirana padom cijene metala na svjetskim berzama, ali u strukturi jeste. Ova struktura objašnjava i činjenicu da imamo visok spoljnotrgovinski deficit i pored toga što je značajno pao. Ako pad posmatramo bez dublje analize, stiče se pogrešan utisak da on može biti pozitivan pokazatelj u poslovanju privrede. Deficit nije oborilo povećanje izvoza, nego drastičan pad uvoza. S druge strane, i procenat pada izvoza je u odnosu na uvoz još veći - kaže predsjednik.
- U ovom trenutku, crnogorski prizvodi u malom broju slučajeva mogu biti konkurentni na inostranom tržištu. To nas upućuje na izvoz u region i povećanje obima realizacije na domaćem tržištu, u prvom redu hrane i pića. Na taj način bi se smanjio uvoz, povećala proizvodnja i realizacija domaćih proizvoda. Privredna komora konstantno ulaže napor u cilju podizanja konkurentnosti domaćih proizvoda, edukacije koja je neophodna za primjenu evropskih i svjetskih standarda u proizvodnji. Zato mislimo da je moguće povećati izvoz i u ovim uslovima, posebno proizvoda iz oblasti agroindustrije, ali ne u nekom većem obimu. Uvoz će i dalje biti u padu, što će se odraziti na manji trgovinski deficit u ovoj godini – ocjenjuje Mijušković.
- Opredijeljenost države da ulaže u puteve, energetiku i komunalnu infrastrukturu trebalo bi da stvori preduslove za korišćenje resursa i u manje razvijenim djelovima Crne Gore. Kako bi aktivirala bankarski sektor, prije svega, u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća, država bi trebalo da podijeli rizik sa komercijalnim bankama. Diferenciranom poreskom politikom i drugim olakšicama na nivou države i lokalnih zajednica treba podsticati ulaganja u proizvodni sektor i uravnoteženiji regionalni razvoj. Privredna komora je tokom niza susreta sa najvišim predstavnicima Vlade predlagala mjere bazirane na istraživanjima, od kojih su neke prihvaćene, neke slabosti otklonjene, a za jedan broj zahtjeva privrede nije se našlo razumijevanja. Kad se sve sabere i oduzme, u ovoj godini je rano očekivati izlazak iz krize naše ekonomije. Stepen i obuhvat recesije biće uglavnom prepušten uticaju spoljnih faktora - smatra predsjednik Privredne komore.
Mijušković upozorava da bi prepuštanje tržištu da samo odredi dalji tok ekonomskih zbivanja bilo pogubno i da je uloga države u ovom momentu od ključne važnosti -kako u dijelu hitnih intervencija i zahvata, tako i u artikulisanju ekonomske politike na dugi rok.

Slijedi socijalni nivo krize
- Nezaposlenost će se povećati zbog najavljene racionalizacije u velikim sistemima u metalskom i bankarskom sektoru. Neminovan je i stečaj jednog broja malih i srednjih preduzeća. Državni organi, kao najveći poslodavac, su najavili racionalizaciju svih vidova potrošnje, što će smanjiti kupovnu moć i oboriti tražnju. Na taj način se postepeno ulazi u treći nivo krize - u socijalnom sektoru. Prvi je bio kriza bankarskog, a drugi kriza ekonomskog sistema. To su zemlje okruženja i šire već iskusile - podsjeća Mijušković.

Zabrinjava nedostatak novca
- Posebno zabrinjava nedostatak novca u platnom prometu, zbog naglog pada potrošnje. To će dodatno usporiti funkcionisanje ponude. To se moglo i očekivati, jer je ekonomski ambijent izuzetno složen i međuzavisan sistem. Probleme koje ima bilo koji sektor privrede odmah osjete i ostali, čak i kada na prvi pogled nijesu srodni i direktno povezani - kaže Mijušković.

Svi čekaju nekog drugog
- Svi očekuju da probleme rješava neko drugi, tvrdeći da su oni napravili maksimum. Očigledno je da nije urađeno dovoljno i da se mora suočiti sa činjenicom da su dodatni napori neophodni. Mora biti jasno da, jednom kada kriza bude iza nas, ekonomski ambijent neće biti ni približno sličan postojećem i da će promjene nametati drugačije odnose. Nije realno očekivanje da će se i nakon krize nastaviti po starom. Što ranije to shvatimo, biće bolje.

Građevine
- Crna Gora ne proizvodi dovoljno svojih proizvoda i nedovoljno koristi svoje prirodne resurse, što je dugoročni problem ekonomije. To se najbolje vidi na našim građevinama, gdje se koristi uvozni cement, staklo, keramika, sanitarije, elektro instalacija, drvenarija, ukrasni kamen, crijep..., kao i inostrana radna snaga. U takvoj gradnji imamo minimalne efekte, uz ogroman uvoz građevinskih materijala i opreme za građevinarstvo. Nesporno je da Crna Gora ima mineralnih sirovina i šumske resurse da može zasnovati prizvodnju, ali... - kaže Mijušković.